Izvor:euractiv.com
Četvrto najveće gospodarstvo na svijetu nekoć je bilo rani pionir u razvoju zelenih tehnologija. Sredinom-2010 usporavanje nakon početnog procvata rezultiralo je time da je Energiewende izgubio dio svog sjaja. Nova vlada u Berlinu, izabrana 2021., obećala je promjene.
Do 2030. zemlja bi trebala trošiti 600 terawatt sati obnovljive električne energije, 80 posto ukupne potrošnje, složila se vladina koalicija. Zakoni osmišljeni za postizanje potrebnog poticaja obnovljivih izvora energije izrađivani su u velikoj žurbi tijekom 2022. godine.
Njemački birokrati patili su od iscrpljenosti i tjeskobe, a istraživačke agencije koje je financirala vlada pozvane su u pomoć, a energetska kriza ih je hvatala za petama. U siječnju 2023. propisi će stupiti na snagu. Ovo će biti godina koja će pokazati mogu li se ostvariti dovoljne promjene.
"Trend nam je već potreban 2023., jedna [vjetroturbina] dnevno mora porasti na šest dnevno", objasnila je Simone Peter, voditeljica lobističke udruge za obnovljivu energiju BEE, na događaju EURACTIV-a krajem studenog 2022.
Kako bi proizvela željenu količinu električne energije, vlada ima za cilj 115 Gigawatt (GW) instaliranih kopnenih vjetroelektrana, 30 GW pučinskih vjetroelektrana i 215 GW solarnih fotonaponskih (PV) kapaciteta do 2030. godine.
Do kraja rujna 2022. diljem Njemačke instalirano je 57 GW kopnenih vjetroelektrana, prema izvješću o praćenju od 27. prosinca. Solarna fotonaponska energija iznosila je 63,4 GW, dok pučinski vjetar ostaje na nekih 8 GW.
Golemi jaz između stvarnosti i ambicije ostavlja značajan izazov. Osam godina preostaje da se više nego udvostruči kopneni vjetar, više nego utrostruči solarni i učetverostruči kapacitet proizvodnje pučinskog vjetra.
U središtu vladinih napora je revizija zakona o obnovljivoj energiji (EEG), kao i novog zakona o vjetru na kopnu i zakona o vjetru na moru, koji se naziva "najvećom reformom u desetljećima". Obnovljivi izvori energije sada su u "pretežnom javnom interesu", ograničavajući tužbe protiv njihovog razvoja.
Očekuje se da će se također ubrzati izdavanje dozvola, koje se često navodi kao ključno usko grlo. Bit će dopušteni projekti za građane – nekoć pokretač širenja obnovljivih izvora energije, koji je stanovnicima omogućio udio u dobiti – do 18 MW i solarni projekti do 6 MW. Kako bi pomogli svom razvoju, mogu se prijaviti za financijsku potporu unaprijed u iznosu do 200 €000 i biti izuzeti od većine administrativnih ograničenja.
Ponuđena cijena za kopnenu vjetroelektranu subvencionirana od strane vlade također bi trebala porasti za 25 posto od 1. siječnja, u pokušaju da se odraze viši troškovi proizvodnje vjetroturbina i da se suprotstavi i dalje slabom sudjelovanju u državnim natječajima za obnovljive izvore energije.
"Time utrostručujemo ekspanziju obnovljive energije na vodi, na kopnu i na krovu", objasnio je Sven Giegold, viši javni dužnosnik i državni tajnik u njemačkom ministarstvu gospodarstva i klimatskih mjera.
No dok je vlada u javnosti optimistična, dokumenti daju drugačiju sliku.
"Trenutni zamah nove gradnje još je daleko od dovoljnog za kretanje prema ciljanom putu", upozorava izvješće o praćenju od kraja prosinca. "2023. mora biti godina provedbe", naglasio je Peter iz BEE-a u izjavi od 27. prosinca.
U teoriji, sve je spremno da se Njemačka vrati na pravi put prema sustavu zelene energije do 2035. Ipak, ulazeći u ovu ključnu godinu, stručnjaci se slažu da je brzina širenja obnovljivih izvora energije "značajno preniska".
Uspoređujući trend u proteklih dvanaest mjeseci, "brzina solarne fotonaponske izgradnje mora se utrostručiti", navodi se u njihovom izvješću iz prosinca. U međuvremenu, "širenje kopnene vjetroelektrane još uvijek zaostaje za fotonaponskim sustavima, pa se ovdje brzina mora gotovo učetverostručiti."
Ciljevi širenja trebali bi se povećavati svake godine, prije vrhunca u drugom dijelu desetljeća. Ne uspije li Njemačka ostvariti svoje ambicije u prvoj i najlakšoj godini, izgledi bi joj mogli biti sumorni.
Mjesta za gledanje
Ubuduće, dvije regije bit će one na koje treba pripaziti.
Nekoć uglavnom poznata po svojim strogim pravilima protiv kopnenog vjetra, bogata Bavarska, najveća njemačka pokrajina na jugu, pretvara se u solarnu silu na koju treba računati. Do lipnja 2022. Bavarska je dodala čitavih 1 GW solarnog kapaciteta. U 2021. je dodao više od 1,5 GW.
"U 2021., izgradnjom novih fotonapona i dalje je daleko dominirala Bavarska", stoji u vladinom izvješću s kraja godine. A zemlja sve više zaokreće i energiju vjetra.
Druga regija koja će biti ključna je Istočna Njemačka. Saska, Tiringija i Saska-Anhalt skup su relativno zaostalih država, poznatih po snažnoj sklonosti krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD).
U Saskoj je 2021. više vjetroturbina srušeno nego instalirano, što je rezultiralo neto negativnom promjenom kapaciteta. Do lipnja 2022. godine u Saskoj je postavljena jedna jedina vjetroturbina.
Slična je situacija u Tiringiji i Saskoj-Anhalt. Do lipnja 2022. dvije su države proširile svoje obnovljive kapacitete za 200 megavata solarne energije. U istom razdoblju Bavarska je izgradila 1,000 megavata solarnog kapaciteta.
Prevladavanje njihovog snažnog otpora prema obnovljivim izvorima energije veliki je izazov za Berlin: vicekancelar Robert Habeck posjetio je sve tri države u pokušaju da potakne dobru volju. U Saskoj ga je, međutim, dočekao zbor građana koji su prosvjedovali protiv sankcija EU-a na ruski plin.