Izvor:france24.com
Kao dobrodošla dobra vijest za utrku s klimatskim promjenama, istraživači su rekli da zemlje Latinske Amerike imaju više od 319 gigavata komunalnih projekata solarne i vjetroelektrane koji bi trebali biti pokrenuti do 2030 -- što je jednako gotovo 70 posto regije ukupni trenutni električni kapacitet iz svih izvora zajedno.
"Bogata izvorima vjetra i sunca, Latinska Amerika ima potencijal biti globalni lider u obnovljivoj energiji", navodi se u izvješću Global Energy Monitora (GEM), neprofitne organizacije sa sjedištem u SAD-u koja prati razvoj čiste energije.
Novi projekti -- koji uključuju planirane instalacije i one koji su već u izgradnji -- proširili bi trenutni kapacitet solarne i vjetroelektrane Latinske Amerike za više od 460 posto, utvrđeno je.
To ovu regiju čini "globalno istaknutom" po pitanju obnovljivih izvora energije, rekla je Kasandra O'Malia, voditeljica projekta u GEM-u.
"Već vidimo veliki uzlet. A ako pogledate sve planirane projekte, to je samo ova velika eksplozija koja izgleda eksponencijalno", rekla je za AFP.
Čak i ako se ne izgradi svaki planirani projekt, čini se da je regija na prekretnici, s još više projekata koji će vjerojatno biti najavljeni u nadolazećim godinama, rekla je.
Brazil, najveće gospodarstvo Latinske Amerike, predvodi bum zelene energije, s 27 gigavata solarnih i vjetroelektrana već u pogonu, a još 217 gigavata kapaciteta predviđeno je da bude uključeno do 2030. godine.
Predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva, koji je preuzeo dužnost u siječnju, obećao je proširiti čistu energiju i vratiti vodeću ulogu Brazila u klimatskim promjenama, nakon četiri godine pod krajnje desničarskim prethodnikom Jairom Bolsonarom.
Ali korijeni procvata sežu dalje, do zakona iz 2012. koji je poticao solarnu energiju u Brazilu dopuštajući privatnim proizvođačima da prodaju električnu energiju izravno u mrežu, prema energetskom stručnjaku Robertu Zillesu.
Bibiana Angel prekrila je krov hostela koji posjeduje u faveli Rio de Janeira solarnim pločama © MAURO PIMENTEL / AFP/File
"Danas je jeftinije proizvoditi vlastitu energiju" nego kupovati električnu energiju, rekao je za AFP Zilles, direktor Instituta za energiju i okoliš Sveučilišta u Sao Paulu.
Izvješće je također istaknulo razvoj u Čileu -- koji je tradicionalno uvoznik fosilnih goriva, gdje vjetar i solar sada predstavljaju 37 posto ukupnog instaliranog kapaciteta električne energije -- i Kolumbiji, koja ima 37 gigavata novih solarnih i vjetroelektrana trebao bi biti dostupan do 2030.
Vjetar s obale, zeleni vodik
Međutim, Meksiko, drugo najveće gospodarstvo u regiji, izdvojen je kao slučaj za zabrinutost.
Meksiko, koji je rano prihvatio obnovljivu energiju, trenutno je dom najvećih solarnih i vjetroprojekata u Latinskoj Americi.
No napredak se smanjio od energetskih reformi 2021. koje je potaknuo predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador, pobornik fosilnih goriva koji je revitalizaciju državne naftne tvrtke Pemex učinio kamenom temeljcem svoje administracije.
Solarni paneli u Pirapori, država Minas Gerais, u jugoistočnom Brazilu © CARL DE SOUZA / AFP/File
"Meksiko je zastao", stoji u izvješću.
"Čak i kad bi se svi budući projekti pokrenuli, zemlja bi dosegla samo približno 70 posto svog obećanja da do 2030. donese 40 gigavata solarne energije i vjetra."
U izvješću se navodi da Latinska Amerika ima posebno veliki potencijal kao proizvođač energije vjetra na moru.
Također se navodi da bi izvoz zelene energije mogao biti potencijalni gospodarski dobitak, bilo slanjem viška električne energije u druge zemlje ili korištenjem obnovljive energije za proizvodnju zelenog vodika za izvoz.
Obnovljiva energija doživjela je procvat u cijelom svijetu jer su cijene solarnih panela i vjetroturbina pale -- trend koji je tijekom prošle godine produbio skokoviti troškovi fosilnih goriva potaknuti ruskom invazijom na Ukrajinu.
Međunarodna agencija za energiju utvrdila je u izvješću iz prosinca da će obnovljivi izvori energije postati najveći izvor globalne proizvodnje električne energije do početka 2025., nadmašivši ugljen.
Ali tranzicija mora biti brža ako svijet želi ispuniti cilj Pariškog klimatskog sporazuma o zadržavanju globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijusa, rekao je O'Malia.
Pozvala je najveće svjetske potrošače energije -- Sjevernu Ameriku, Europu i Kinu -- da slijede primjer Latinske Amerike.
"Ostatak svijeta ne radi svoj dio", rekla je.