Izvor:oie.hr
U današnje vrijeme gotovo da nema mjesta na Zemlji koje nije pogođeno klimatskim promjenama. Bujične poplave, erozije, oluje, suše, toplinski valovi i požari sve su češći. Osim ovih ekstremnih vremenskih neprilika, Hrvatskoj prijeti i podizanje razine mora što prijeti našim obalnim gradovima, a zbog porasta temperature mora prijeti nam i zakiseljavanje mora.
Trogir, izvor Pixabay
Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je jedna od tri europske zemlje koje trpe najveći kumulativni udio šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih uvjeta koji rezultiraju padom bruto nacionalnog proizvoda (BDP).
Klimatske promjene i poljoprivreda
Suše u ljetnim mjesecima najveći su uzrok štete hrvatskoj poljoprivredi, au razdoblju od 2013. do 2016. prouzročile su gubitke od 400 milijuna eura, odnosno 43 posto potpora isplaćenih poljoprivredi u tom istom razdoblju. Ukupna prijavljena šteta od 2013. do 2018. iznosila je oko 1,8 milijardi eura, a tijekom 2014. i 2015. gubici su dosegnuli rekordnu visinu: 2 milijarde eura 2014. i 830 milijuna eura 2015. godine.
Procjenjuje se da će se prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj do 2050. godine smanjiti za 3-8 posto zbog promjene klimatskih uvjeta. Promjene u fenološkim fazama voćarskih i povrtnih kultura (jabuke, vinova loza, masline, kukuruz…) već su vidljive u Slavoniji i Dalmaciji, gdje vegetacija počinje ranije i kraće traje, što u konačnici završava smanjenjem ukupnih prinosa. Nedostatak vlage u tlu i povišena temperatura zraka u narednom razdoblju bit će dva glavna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena. To vjerojatno znači da će najveću štetu od posljedica klimatskih promjena pretrpjeti poljoprivreda i uzgoj slatkovodne ribe.
Ipak, postoji način na koji poljoprivreda može biti održiva iu uvjetima klimatskih promjena – agrovoltaično rješenje. Rezultati istraživanja pokazuju da postavljanje solarnih panela na vrh poljoprivrednih usjeva poljoprivrednicima donosi višestruku korist. Zaštićene solarnim panelima poljoprivredne kulture nesmetano rastu i daju stabilne prinose, a dodatni prihod ostvaruje se proizvodnjom električne energije. Uočeno je da su primjenom agrovoltaike prinosi nekih kultura povećani u odnosu na isti uzgoj te poljoprivredne kulture bez zaštite solarnih panela.
Ovo rješenje koje spaja poljoprivredu i energiju već se koristi diljem svijeta, a brojne studije o njegovoj učinkovitosti, čak iu područjima s ekstremno visokim temperaturama poput Saudijske Arabije, dale su izvrsne rezultate.
Izvor: Serres Eyragues i BayWa re
Agrivoltaika donosi samo profit
Ugradnja agronapona omogućit će poljoprivrednim usjevima mnogo bolju zaštitu od tuče, jakih oluja i izravnog sunčevog zračenja, pokazuju istraživanja. Osigurava im se količina svjetlosti dovoljna za fotosintezu, dok se s druge strane sprječava pojačano isparavanje vode iz tla, što omogućuje rast i stabilnost prinosa. Važno je napomenuti da se izgradnjom agronapona ne smanjuje veličina obradivih površina.
Stručnjaci RESC radnih skupina ističu kako poljoprivredno bogate regije Slavonije, Banovine i Istre imaju više od 2500 MW slobodnih kapaciteta u elektroenergetskoj mreži, što znači da je ugradnja agronapona ne samo logična, već i nužna kako bi se za te plodne regije i njihove poljoprivrednike kako bi ostvarili višestruku korist. Neometana proizvodnja hrane pod zaštitom solarnih panela koji generiraju čistu, sigurnu, domaću energiju može omogućiti brzi put do samodostatnosti.
Izvor: Pixabay i BayWa re
Postavljanjem solarnih panela na površinu jezera za uzgoj ribe omogućuje se bolje upravljanje ribnjakom, što rezultira manjim iscrpljivanjem vode u uzgajalištima, smanjenim isparavanjem prirodnih rezervoara vode, te boljom zaštitom okoliša uklanjanjem nečistoća koje se ovdje stvaraju. Osim toga, solarni paneli štite ribu od kormorana i ostvaruju prihod od proizvodnje električne energije. Većina slatkovodnih ribnjaka koje je Hrvatska naslijedila od bivše države nalazi se u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, koja bi itekako profitirala razvojem agronaponskih postrojenja na ribnjacima, ali i na poljoprivrednim površinama.
Agrivoltaika u svijetu i Europskoj uniji
Kad bi se agrivoltaika koristila na samo 1 posto obradivih površina u Europi, njihov kapacitet bio bi veći od 900 GW, što je 6 puta više od trenutnih instaliranih fotonaponskih kapaciteta u EU, pokazalo je istraživanje SolarPowerEurope.
U zemljama koje su vodeće u europskoj poljoprivrednoj proizvodnji, prvenstveno Francuskoj, Njemačkoj i Španjolskoj, ali i geografski bliže Hrvatskoj – Austriji, Italiji, Mađarskoj i Srbiji – već postoje primjeri primjene agronapona. Prate ih potrebne prilagodbe zakonodavstva kako bi se što brže i učinkovitije primijenili. U Francuskoj je dodijeljeno predsjedničko priznanje i poticaj, nakon što je predsjednik Emmanuel Macron rekao da će agrivoltaika postati jedan od glavnih stupova francuskog energetskog sustava.
Izvor: BayWa re i Serres Eyragues
Tijekom testiranja u Njemačkoj koncept uzgoja pšenice i krumpira pokazao se ekonomski isplativim u vrlo kratkom roku, a sada je u tijeku novi pilot projekt gdje se agrivoltaika testira u voćnjacima s ekološkim jabukama. U Italiji su u maslinicima zabilježeni izvrsni rezultati.
Važno je da hrvatsko zakonodavstvo omogućuje poljoprivrednim proizvođačima korištenje agrovoltaike jer to Hrvatskoj daje priliku da bude konkurentna na zajedničkom europskom tržištu.
Izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je stupio na snagu u svibnju 2022. godine, članak 31. odnosi se na zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu. Stavak 30. tog članka kaže: „Zakupnik može, sukladno važećem prostornom planu, a uz suglasnost Ministarstva, na dijelu poljoprivrednog zemljišta u državnom zakupu postaviti infrastrukturu za proizvodnju zelene energije u svrhu povećanje profitabilnosti." Propise treba hitno revidirati na način da se omogući i pojednostavi primjena agronapona, čime se osigurava poljoprivredna i energetska dobrobit na istom prostoru.
Izvor: AgriSolar Clearinghouse
RESC je također odlučio pridonijeti procesu razumijevanja mjera za smanjenje negativnog utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Ove godine EBRD je odobrio financiranjeStudija potencijala korištenja sunčeve energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodnog ribogojstva u Hrvatskoj, kao nastavak uspješne suradnje. RESC je u izradu ove studije uključio vrhunske stručnjake.
Nositelj projekta je Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, a Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split, uz pridružene stručnjake iz područja obnovljivih izvora energije, sudjeluje u izrada studije. Cilj studije je dati cjeloviti pregled potencijala i mogućih koristi od intenzivnijeg korištenja sunčeve energije u poljoprivredi i slatkovodnom ribogojstvu, ali i analizirati administrativne i zakonske prepreke uspješnoj integraciji sektora poljoprivrede i energetike te odgovarajuće preporuke za poboljšanja.
Izvor: AgriSolar Clearinghouse
Primjeri dobre prakse u drugim zemljama jasno pokazuju da samo omogućavanje korištenja agrivoltaike u njihovom punom potencijalu donosi potpuni rezultat. Agrivoltaika omogućuje nesmetanu poljoprivrednu proizvodnju, zaštitu od klimatskih promjena te povećanje prihoda prodajom električne energije.
